BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

UN: Klimatske promene zahtevaju hitne akcije

UN: Klimatske promene zahtevaju hitne akcije
23.09.2019. god.


Znakovi i uticaji klimatskih promena, poput porasta nivoa mora, topljenja leda i ekstremnih vremenskih prilika, porasli su u periodu od 2015. do 2019. godine, što je i najtopliji petogodišnji period u istoriji merenja, stoji u izveštaju Svetske meteorološke organizacije (VMO)

 
Koncentracije gasova sa efektom staklene bašte u atmosferi takođe su dostigle rekordne nivoe, pokazuje izveštaj o Globalnoj klimi za period 2015—2019, objavljen pred samit o klimatskim akcijama generalnog sekretara Ujedinjenih nacija.
 
Kako se navodi, globalna prosečna temperatura porasla je za 1,1 stepen Celzijusa od predindustrijskog perioda, a 0,2 stepena u periodu 2011-2015.
 
Izveštaj UN pruža jedinstvenu ocenu stanja planete pod sve većim uticajem klimatskih promena, uz naglašenost hitnih akcija.
 
Kada je reč o koncentraciji gasova sa efektom staklene bašte, pokazalo se da je u periodu od 2015. do 2019. godine došlo do stalnog povećanja nivoa ugljen-dioksida i drugih ključnih gasova za gotovo 20 odsto u odnosu na prethodnih pet godina.
 
„Uzroci i uticaji klimatskih promena se povećavaju, a ne usporavaju“, rekao je generalni sekretar Svetske meteorološke organizacije Peteri Talas.
 
„Porast nivoa mora se ubrzava i zabrinuti smo da će se naglo topljenje ledenog pokrivača na Antarktiku i Grenlandu nastaviti u budućnosti. Kao što smo videli ove godine sa tragičnim efektima na Bahamima i u Mozambiku, porast nivoa mora i intenzivne tropske oluje dovele su do humanitarnih i ekonomskih katastrofa“.
 
Kako je naveo, važno je da smanjimo emisiju gasova sa efektom staklene bašte, posebno iz proizvodnje energije, industrije i transporta.
 
Tokom petogodišnjeg perioda 2014—2019. godine, stopa rasta srednjeg globalnog nivoa mora iznosila je pet milimetara godišnje, u poređenju sa četiri milimetra godišnje u periodu 2007—2016, pokazuje izveštaj UN.
 
Navodi se i da se količina leda koja se godišnje gubi na Antarktiku povećala najmanje šest puta.
 
Takođe, više od 90 odsto viška toplote na planeti izazvane klimatskim promenama čuva se u okeanima, odnosno okean apsorbuje oko 30 odsto godišnje emisije ugljen-dioksida.
 
Međutim, apsorbovani ugljen-dioksid reaguje sa morskom vodom i menja kiselost okeana, tako da je od početka industrijske revolucije došlo do povećanja kiselosti vode za 26 odsto.
 
Kako se dalje navodi u izveštaju, više od 90 odsto prirodnih katastrofa povezano je sa vremenskim prilikama, preneo je Tanjug.
 
Dominantne katastrofe su oluje i poplave, koje su uzročnik najvećih ekonomskih gubitaka, dok su toplotni talasi i suša doveli do gubitaka ljudskih života, intenziviranja šumskih požara i gubitka poljoprivrednih prinosa.
 
Lideri iz 64 države, Evropske unije, više desetina kompanija i banaka, nekoliko gradova i država predstaviće planove na klimatskom samitu.


  • Izvor
  • Foto: © RIA Novosti / Aleksandr Krяžev/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Međutim, kosmička pitanja i napori da se neutrališu pretnje koje se mogu pojaviti u svemirskoj sferi treba stalno da budu u centru pažnje vlade, istakao je ruski predsednik.


Lekari širom sveta redom upozoravaju na novu opasnu pandemiju. Ne, nije u pitanju nova varijanta koronavirusa (iako su respiratorni viusi i dalje veliki problem u mnogim Azijskim zemljama). Ovog...

Agencija ne želi da „druga pitanja“ ometaju orbitalno partnerstvo


Oleg Kononenko je sada proveo više vremena nego bilo ko drugi u orbiti

Vodonik je postao ključna reč u razgovorima o budućnosti transporta i smanjenju emisije štetnih gasova. Vozila na vodonik predstavljaju jedan od najvažnijih koraka ka održivoj i ekološki prihvatljivijoj mobilnosti...


Međunarodna svemirska stanica (ISS) predstavlja jedno od najvećih dostignuća ljudske tehnologije i saradnje na međunarodnom nivou. Ova laboratorija u orbiti Zemlje, smeštena u svemiru već više od dve decenije,...


Ostale novosti iz rubrike »